Zamisli se na trenutak kako bi izgledalo da su tvoji prijatelji i najbliži spremni da podignu glas za ono u što vjeruju – da hrabro stanu protiv nepravde i pokažu da zajedno mogu promijeniti stvari nabolje. U Srbiji upravo svjedočimo nevjerovatnoj energiji i kreativnosti mladih koji su, potaknuti tugom zbog tragične smrti vršnjaka, odlučili da ne šute. S druge strane, u Bosni i Hercegovini mnogi još uvijek traže onaj prvi korak: željni su promjena, ali im nedostaju jasni putevi i podrška da iz svojih sfera izađu u javnost i pokrenu istinski dijalog. Ovaj uvod želi te pozvati da sagledaš obje slike – buđenje jednog društva i čekanje drugog – kroz priču o studentima koji su blokirali fakultete, biciklistima koji su prijek kilometar prešli za pravdu i mladima koji tek trebaju pronaći svoj glas.

U posljednjih šest mjeseci protestni pokret u Srbiji pokrenut nakon tragičnog srušenja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. pokazao je visok nivo mobilizacije i kreativnosti mladih, dok u Bosni i Hercegovini većina mladih ostaje najčešće pasivna i nezadovoljna postojećim strukturama za participaciju. Ova studija sintetizira najnovije podatke i novinske izvore kako bi objasnila razloge i mehanizme aktivizma u Srbiji naspram pasivnosti u BiH, te ponudila preporuke za unapređenje učešća mladih u BiH.

Metodologija

Hronologija dogadjaja

1. Okidač protestnog pokreta

• 1. novembar 2024. – srušena je nadstrešnica na željezničkoj stanici u Novom Sadu, što je odvelo život 16 ljudi. Mladi su odmah optužili vlast za korupciju i lošu kontrolu kvaliteta radova  .

2. Oblik i dinamika protesta

• Cvijetanje „student plenuma”: studenti su okupili „plenume” (javne skupove i direktne demokratske sastanke) unutar i izvan fakulteta, gdje se sve važnije odluke donose glasovanjem prisutnih  .

• Blokade i okupacije: od novembra 2024. studenti su kontinuirano okupirali više fakulteta širom Srbije, a u aprilu 2025. blokirali su zgrade RTS i RTV od 14. do 22. aprila, zahtijevajući raspisivanje konkursa za novi sastav Savjeta REM  .

• Masovne šetnje i performansi: na Nacionalni Dan studenata (4. april), hiljade studenata i građana u Beogradu održale su minut i 16 minuta tišine, hor i govore, podsjetivši na žrtve i tradiciju borbe za autonomiju akademske zajednice  .

• Biciklistički maraton za Strasbourg: grupa od 80 studenata prešla je 1.300 km biciklima kroz Evropu u trajanju od 13 dana, stigavši 15. aprila u Strasbourg, gdje su im se pridružili građani i članovi Evropskog parlamenta i Vijeća Evrope  .

3. Širenje na druge profesije i regije

• Plenumi među nastavnicima: organizovane su neformalne učiteljske plenumske skupštine u Lazarevcu i drugim mjestima, kritikujući nezadovoljavajuće kolektivne ugovore i tražeći depolitizaciju sindikata  .

• Neformalne grupe u manjim gradovima: u Vranju, grupa „Mladi s juga” najavila je protest 25. aprila, pozivajući na zajedništvo, šutnju za žrtve i nastavak borbe za pravdu  .

4. Reakcija vlasti i institucija

• Politizacija protesta: predsjednik Vučić i ministri optuživali su organizatore za „obojenu revoluciju” finansiranu izvana  .

• Parlamentarne mjere: sazvana je vanredna sjednica Skupštine, a RTS je podnio krivičnu prijavu protiv nepoznatih lica-organizatora blokada  .

• Pritisak i otpor: premijer je pod pritiskom najavio ostavku, a studenti su odbili da prekinu blokade dok se njihovi zahtjevi – od objave dokumentacije o rekonstrukciji stanice do povećanja budžeta visokog obrazovanja – ne ispune  .

Pasivnost mladih u Bosni i Hercegovini

1. Kvantitativni indikatori

• Niska razina građanske aktivnosti: samo oko 33 % mladih je u 12 mjeseci prije ankete učestvovalo u barem jednoj organizovanoj građanskoj aktivnosti  .

• Interes za politiku: samo 21 % mladih iskazuje interes za politička pitanja, iako 69 % kaže da je glasalo na lokalnim izborima 2020., te 68 % namjerava glasati na općim izborima 2022.  .

• Poverenje u institucije: 73 % smatra da političke partije rade samo u vlastitom interesu, a tek 12 % vjeruje da CSO rade za građane  .

• Izlaznost mladih na izbore nije značajno niža od opšte populacije – bilježi se > 50 % izlaznost na izborima 2014. i 2016.  .

2. Kvalitativni uvidi

Prema intervjuima N1 BiH:

• Strukturalna neadekvatnost: slab finansijski i organizacijski kapacitet Vijeća mladih sprječava artikulaciju problema  .

• Kultura „šutnje i čekanja”: omladina smatra da sistem uči na trpljenje i pasivnost, a ne na aktivno rješavanje problema  .

• Nedostatak podrške akademske zajednice: univerziteti i fakulteti ne preuzimaju vodeću ulogu u osnaživanju studenata za društveni angažman  .

Preporuke za BiH

1. Unaprijediti finansiranje i kapacitete Vijeća mladih

– Osigurati stabilne budžetske linije i ekspertsku podršku za organizaciju događaja i treninga.

2. Uključiti akademsku zajednicu

– Fakulteti i profesori trebaju podržati studentske inicijative kroz mentorski rad i priznanje za angažman.

3. Razviti modele direktne demokracije

– Primijeniti principe plenuma i zborova za lokalne probleme, potaknuti interaktivne susrete građana i vlasti.

4. Kampanje za povećanje poverenja

– Transparentne radionice i forumi o ulozi CSO, medija i političkih partija u rješavanju lokalnih problema.

5. Regionalna i EU partnerstva

– Povezivanje sa sličnim inicijativama u Srbiji, uz podršku Evropske unije i međunarodnih organizacija.

Zaključak

Dok se u Srbiji razvija intenzivan protestni pokret vođen inovativnim oblicima organizacije i širokom društvenom podrškom, mladi u BiH često ostaju ograničeni strukturama koje ne potiču aktivno sudjelovanje. Primjenom preporučenih mjera – od jačanja Vijeća mladih do uvođenja direktne demokracije na lokalnom nivou – moguće je povećati kapacitet i volju mladih u BiH za društveno-politički angažman. I na kraju, želim te pitati: gdje ćeš ti stati? Hoćeš li prepoznati tu iskru hrabrosti u sebi i u svojim vršnjacima da zajedno progovorite, organizujete se i izborite za ono što vam pripada? Kao što su studenti u Srbiji pokazali da jedna tragedija može postati početak novog poglavlja, tako i ti možeš biti pokretač promjene. Vrijeme je da prestanemo „čekati nekog drugog“ i da sami budemo taj „drugi“. Vjerujem da svaki glas, svaki potpis i svaki sastanak može biti kamenčić u mozaiku boljeg sutra. Zato diši duboko, nađi svoje saveznike i kreni – tvoja budućnost čeka da je oblikuješ.

Tekst: Amina Herak, Karike, BiH karike.ba

Foto: Marija Erdelji, Omladinske novine, RS omladinskenovine.rs

(Fotografije su preuzete sa Instagram stranice @omladinske_novine)